Izaberite stranicu

Potrebe za privatnošću i sigurnošću su oduvek bile sukobljene, posebno u vremenu kada se brojne osetljive informacije čuvaju u elektronskoj formi i kada im je neovlašćen pristup znatno olakšan. Dilema je sledeća: sa širim pristupom informacijama, vlada može da pokrene istragu i na vreme zaustavi napade najtežeg oblika. S druge strane, upotrebljene tehnike mogu da ugroze privatnost (a ponekad i sigurnost) njenih građana.

 

Skorašnji pravni sukob između Epla (Apple) i Ef-bi-aja (FBI) je slučaj koji naglašava postojeći konflikt između privatnosti i bezbednosti. Iako na površini deluje da se radi o otključavanju jednog jedinog mobilnog telefona, bezbednosne implikacije su ogromne i mogu uticati na buduću saradnju ove kompanije i američke vlade.

 

Nakon terorističkog napada u San Bernandinu, u kojem je život izgubilo 14 ljudi, američka agencija je Eplu poslala molbu da im pomogne u otključavanju mobilnog telefona koji je pripadao jednom od napadača. Radi se o modelu 5c ajfona (iPhone). Kada je Epl takvu molbu odbio usledio je sudski zahtev, na koji se Epl takođe oglušio. Istražitelji su ubrzo pronašli pomoć “treće strane”, čiji se identitet za sada drži u tajnosti. Sve dok Ef-bi-aj nije objavio da im pomoć iz Epla više nije potrebna, obe strane čvrsto su se držale svoje argumentacije. Tako je država tvrdila da jedino proizvođač može da oslabi zaštitu i provali u uređaj, dok je kompanija ubeđivala javnost da bi to zahtevalo pravljenje novog programa koji bi ugrozio bezbednost ostalih korisnika “ajfona”. Kada je objavljeno da će neko treći za račun države da hakuje sporni telefon, sudsko saslušanje je odloženo. Kako je taj pokušaj otključavanja bio uspešan, Ministarstvo pravde saopštilo je da odustaje od tužbe protiv Epla. Ovaj sukob se, međutim, time ne završava. Naime, prema ranijim najavama, kompanija će tražiti da bude obaveštena kojim metodom je telefon otključan, što država nije dužna da joj omogući.

 

Šta dalje?

 

Postavlja se pitanje kako trajno rešiti ovaj sukob. Jedna od opcija je da američki predsednik i Kongres (prema predlogu Epla) formiraju komisiju sastavljenu od stručnjaka iz obaveštajnih agencija, tehnologa i stručnjaka za građanska prava. Direktor Ef-bi-aja, Džejms Komi (James Comey) smatra da rešavanje ove dileme ne bi trebalo poveriti ni Eplu, koji prema njegovim rečima “prodaje stvari zarad profita” niti Ef-bi-aju čiji zadatak je da obavlja istrage, već – američkom narodu. Njegovo mišljenje donekle deli i šef Epla – Tim Kuk (Tim Cook). On je u intervjuu za Tajm magazin pozvao na usvajanje zakona koji bi definisao granice između privatnosti I bezbednosti.

 

Ono što bi trebalo da nas kao korisnike Eplovih uređaja zabrine je činjenica da postoje slabosti u njihovoj tehnologiji enkripcije. Pokazalo se da je uprkos tvrdnjama kompanije da je niko ne može provaliti, ipak podložna hakovanju. Ono što je ovaj “rat” takođe proizveo je pojačano interesovanje javnosti za ceo slučaj. Zahvaljujući brojnim naslovnim stranama i televizijskim debatama, veliki broj građana se po prvi put informisao o ovoj tematici. Kao neželjenu posledicu javne prozivke i pritiska nad tehnološkim kompanijama desilo se nešto što američka vlada nije planirala – po prvi put je otvorena javna debata.